Browser not supported

You are using an old browser that we do not support anymore. Please consider using a modern web browser such as Microsoft Edge, Google Chrome or Firefox for the best website experience.

ACO Green City

Kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena, urbanističko planiranje mora uzeti u obzir prirodno snižavanje temperature u urbanim sredinama i hlađenje gradskog prostora. Postoji mnogo alternativa: zeleni zidovi, hladni krovovi i stvaranje urbanih zelenih površina. Ipak, najveći doprinos daju velika, sjenovita stabla.

Međutim, stalan priljev stanovnika u gradska područja dovodi do sve većeg smanjenja upojnih površina i smanjenja staništa za biljke i životinje u gusto izgrađenim urbanim područjima. Zbog sve veće betonizacije i smanjenja zelenih površina, u gradovima postaje osobito vruće i dolazi do pojave urbanih toplinskih otoka. Istovremeno, rizik od poplava raste jer oborine ne mogu otjecati na vodonepropusnim površinama, a kapacitet kanalizacijskog sustava doseže svoje granice.


ČINJENICE
Klimatske promjene su stvarne

Toplinska razdoblja s ekstremnom sušom praćena obilnim kišama i poplavama ukazuju nam da klimatske promjene i globalno zatopljenje nisu budućnost, već akutna stvarnost koju žive i kojom su najviše pogođeni stanovnici gradova. Klimatske prognoze ukazuju da će se klimatska kriza samo pogoršavati. Prema tome, lokalne samouprave moraju razviti strategije za ublažavanje posljedica klimatskih promjena, a administrativni organi i organizacije za urbanističko planiranje moraju reagirati kako bi naši gradovi ostali pogodni za život. Već danas moramo poduzeti mjere koje će biti učinkovite i u budućnosti.

IZAZOV
Gradska stabla trebaju prostor

Jedno od najjednostavnijih i najučinkovitijih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena su gradska stabla jer djeluju kao prirodni klimatizacijski sustav i predstavljaju središnji element za razvoj klimatski otpornih urbanih područja: filtriraju i hlade zrak, upijaju CO2, stvaraju hladovinu i upijaju puno vode kroz snažan korijenski sustav te pomažu u ublažavanju stresa.

Međutim, posljednih godina i desetljeća stabla u urbanim područjima sve su više degradirana u ukras uličnih prostora.

Istraživanja pokazuju da stablo razvija svoj puni potencijal zaštite klime tek nakon otprilike 20 godina, tj. kada razvije veliku krošnju. S povećanjem promjera krošnje proporcionalno se povećava i volumen korijena. Dovoljno podzemnog prostora ključno je za zdrav rast stabala u urbanim sredinama - ako se stablo želi dobro razvijati, potrebno mu je najmanje 35 kubnih metara korijenskog prostora.

Ali stvarnost je drugačija. U mnogim gradovima parkirna mjesta i prometnice još uvijek imaju prednost pred gradskim stablima. Složena potstruktura suvremenih cestovnih sustava ozbiljno ograničava prostor u koji se korijenje može probiti. Osim toga, gradska stabla moraju se boriti s premalim okvirima, neprikladnim podlogama, soli na cestama zimi i zagađenim površinskim vodama. Rastuće temperature, duga sušna razdoblja i toplinski valovi dodatno opterećuju stabla. U ovakvim uvjetima stabla se već nakon nekoliko godina prestaju razvijati, podložna su nametnicima, suše se ili ugibaju. Većina uličnih stabala stara je samo 20 do 30 godina.

"Brinite se o korijenju - onda se grane i lišće mogu brinuti sami za sebe!"

Konfucije


RJEŠENJE

Natjecanje u urbanom podzemlju

Zbog ograničenog podzemnog prostora ispod ulica redovito dolazi do konkurencije između gradskih stabala i komunalne infrastrukture. Bilo da se radi o polomljenim površinama cesta, zaraslim cijevima ili cijevima koje cure prodiranje korijena može uzrokovati značajne probleme i ekonomske štete.

Gradovi spužve pokazali su se kao učinkovito lokalno rješenje koje jednako zadovoljava zahtjeve izgradnje cesta kao i zahtjeve gradskih stabala:

  • Stabilnost za prometna opterećenja
  • Integracija postojećih infrastrukturnih sustava
  • Distribucija i skladištenje prikupljene površinske vode za potrebe biljki

ACO rješenje:

ACO modularni sustav za Gradove spužve

Dobro poznati cestovni slivnici ACO Combipoint postali su modularni sustav ACO Gradova spužvi. Kombinacija postojećih prednosti ovog slivnika kao što su nepropusnost, podesivost visine i fleksibilnost s novo razvijenim odlikama sustava Gradova spužvi rezultirale su fleksibilnim modularnim sustavom.

Sve informacije o ACO modularnom rješenju za Gradove spužve pronađite u online brošuri

ACO GRADOVI SPUŽVE: Seestadt Aspern, Beč

Napomena: za titlove uključite opciju (CC) “Subtitles/closed captions” u donjem desnom kutu videa

Promišljeno korištenje kišnice

Umjesto da se oborinska i jaka kišnica odvodi što je brže moguće, ona se dovodi do korijena gradskih stabala. Cilj je prikupiti što više kišnice kako bi se stablo opskrbilo vlagom čak i tijekom dužih sušnih razdoblja kako bi se izbjegla potreba za ručnim zalijevanjem.

Modularni sustav za tip područja F1

Izravno prikupljanje oborinske vode s nogostupa i biciklističkih staza u tijelo Grada spužve (tip površine F1 prema austrijskoj normi ÖWAV, radni list 45)

Nakupljena kišnica usmjerava se u uljevno okno ili preko rešetke (1) ili dodatne ulazne cijevi (2). Prvo grubo čišćenje odvija se u košari za hvatanje lišća (3).

Voda se zatim diže u slivniku i fine čestice mogu se taložiti u najnižem dijelu taložnice (4).

Tijekom ljetnog rada, integrirani razdjelni ventil (5) za spajanje na kanalizaciju je zatvoren. Kišnica se diže do priključka odvodne cijevi (6) te dospijeva u distribucijski sloj Grada spužve.

Ako je spužvasti grad zasićen i postoji povrat vode u uljevno okno, preljev (7) sprječava vraćanje vode na površinu i vodi izravno u kanalizaciju.

U kasnu jesen i proljeće hvatač lišća i košaru za mulj treba očistiti i usisati.

Modularni sustav za tip područja F2/F3

Površinsko prikupljanje oborinskih voda preko dubokih korita (zemnih filtara) za parkove & vozne površine u kombinaciji s ACO izljevnom kutijom za Gradove spužve (tip površine F2/F3 prema austrijskoj normi ÖWAV, radni list 45)

Sva zagađena kišnica koja se pojavi usmjerava se u uljevno okno Combipoint slivnika preko rešetke (1). Prvo grubo čišćenje odvija se u košari za hvatanje lišća (2). Razina vode u slivniku i fine čestice mogu
se taložiti u taložnoj posudi (3).

Tijekom ljetnog rada, integrirani razdjelni ventil (4) za spajanje na kanalizaciju je zatvoren, a oborinska voda se diže i preko priključene ACO izljevne kutije (5) kroz odvodne proreze dolazi do upojnog sloja zemlje.

Oborinska voda s prometnice pročišćava se prolaskom kroz prolaz širok 30 cm i ulazi u tijelo Grada spužve.

Ako zbog obilne kiše i porasta razine vode dođe do preljeva u okolno tlo, integrirana premosnica (6) se aktivira i usmjerava kišnicu preko procjednih cijevi izravno u tijelo Grada spužve. Važno je da prvo grubo onečišćenje (prvo ispiranje) uvijek ide kroz tijelo slivnika u
kanalizaciju.

U kasnu jesen i proljeće hvatač lišća i košaru za mulj treba očistiti i usisati.

1. Ljetni način rada: Početak oborina

Oborinska voda s nogostupa: ulijeva se u uljevno okno i akumulira do razine izljeva na spojenoj odvodnoj cijevi.
Oborinska voda s prometnice: slijeva se u uljevno okno i akumulira do razine procjednih otvora na spojenoj izljevnoj kutiji.

3. Ljetni način rada: Pljusak

Oborinska voda s nogostupa: ako je tijelo Grada spužve zasićeno, kišnica se nakuplja iz kanalizacijskih cijevi natrag u okno i preko integrirane premosnice u kanal. Povrat vode na površinu je spriječen.
Oborinska voda s prometnice: prvo pročišćavanje vode je prilikom prolaska kroz duboki sloj tla. Ukoliko dođe do nakupljanja preostale vode preko ruba integrirane premosnice u izljevnoj kutiji, ta voda se izljeva direktno u tijelo Grada spužve.

2. Ljetni način rada: Nastavak padalina

Oborinska voda s nogostupa: razina vode u uljevnom oknu ravnomjerno raste i odlazi izravno kroz spojenu drenažnu cijev u tijelo Grada spužve.
Oborinska voda s prometnice: razina vode u uljevnom oknu se diže i prelazi preko procjednih otvora u izljevnoj kutiji izravno u okolno tlo u tijelo Grada spužve.

4. Zimski način rada: Otjecanje kiše ili slane otopine u kanalizaciju

Oborinska voda s nogostupa koja sadrži kloride: razina vode u uljevnom oknu diže se do dna cijevi koja se spaja na kanalizaciju i otječe izravno u kanalizaciju kroz otvoreni razdjelni ventil. Grad spužva ili podzemna voda nije zagađena kloridom.
Oborinska voda s prometnice koja sadrži kloride: razina vode u uljevnom oknu diže se do dna cijevi koja se spaja na kanalizaciju i otječe izravno u kanalizaciju kroz otvoreni razdjelni ventil.

ACO Combipoint modularni sustav
Nova definicija ACO Combipoint slivnika za Gradove spužve

Uljevno okno standardnog ACO Combipoint slivnika je prošireno kako bi se uključili dodatni elementi nužni za stvaranje Gradova spužvi što ga čini idealnim rješenjem za sve projekte.

Pomoću ovog sustava onečišćena oborinska voda može se pročistiti i odmah ispustiti u tlo bez straha od zagađenja. Uljevno okno ACO Combipoint slivnika ispunjava nekoliko funkcija: služi za prikupljanje oborinske vode, za predčišćenje kroz košaricu za sakupljanje nečistoća i taloženje mulja u taložnici, kao razvodno okno pomoću integriranog ventila za zatvaranje i kao okno za ispiranje zahvaljujući slobodnom pristupu spojene odvodne cijevi.

Multitop Leaf slivna rešetka
Dizajnirana posebno za Gradove spužve

Zahvaljujući posebnoj geometriji nosivih prečki, Multitop slivne rešetke i nastavci prikladni su i za pješačke i biciklističke zone. Višenamjenska dvostruka šarka otporna na prljavštinu i lomljenje omogućuje jednostavno i brzo otvaranje rešetke za cca 110 stupnjeva u oba smjera. Ugradnja se stoga može izvršiti neovisno o smjeru vožnje i smjeru nagiba prometnice čime se izbjegavaju greške pri ugradnji. Osim toga, Multitop slivnu rešetku moguće je potpuno izvaditi u okomitom položaju.

Novoposađena stabla na parkiralištima ili javnim prometnicama najbolje je zaštititi kombinacijom pravokutnih, okruglih ili kvadratnih rešetki i ograde za zaštitu stabala. Mlada stabla se tijekom rasta mogu pričvrstiti za ogradu koja ih štiti od naleta vjetra.

Osjetljivo područje korijena i debla stabla treba dobro zaštititi jer su stabla u naseljenim mjestima izložena brojnim vanjskim utjecajima (vožnja preko korijenja, zapinjanje i udaranje o stablo ili naslanjanje bicikala).

ACO Wotan sustav zaštite stabala štite prostor korijenja drveća od zbijanja čime se omogućuje prozračnost prostora i dostatna opskrba korijena kisikom i vodom. Različitih su veličina i oblika, a moguće ih je i naknadno prilagoditi rastu stabla. Sustav je samonosiv, bez potkonstrukcije i krajnje izdržljiv.

Prednosti proizvoda

  • brojne izvedbe oblika i veličina
  • veličine otvora za smještaj korijenja preko 4 m
  • samonosiva, bez potkonstrukcije
  • niska visina ugradnje (6 cm)
  • unutarnji otvor može se prilagođavati povećanom opsegu stabla kroz godine rasta
  • širina upojnih otvora 18 mm
  • rešetke izvedene od nodularnog lijeva EN-GJS-400-15
  • opterećenja do 50 kN
  • dostupne ograde za zaštitu stabala